Elektromagnetni spektar


Krećite se po spektru kako biste videli slike Magline Raka dobijene sa filterima koji su osetljivi na različite talasne dužine.

Svetlost nam omogućava da interagujemo sa svetom. Mi možemo da vidimo sve što nas okružuje zato što se svetlost odbija od objekata u naše oči. Svi smo dobro upoznati sa vidljivom svetlošću, ali je ona samo mali deo elektromagnetnog spektra. U stvari, postoje različiti tipovi svetlosti koji se kreću od kratkih talasnih dužina, kao što su x-zraci, do većih talasnih dužina kao što su radiotalasi. Svi ovi tipovi svetlosti zajedno čine kontinuirani spektar elektromagnetnog zračenja. Filtriranjem pojedinih oblasti elektromagnetnog spektra dobijaju se različite informacije.

Svetlost se sastoji od sićušnih talasa-čestica koje se zovu fotoni i koji se kreću istom brzinom kroz prostor. Označimo tu brzinu sa c. Ona je približno jednaka 300 miliona metara u sekundi. Premda mislimo da pritiskom na prekidač prostorija biva trenutno osvetljena, to nije sasvim tačno. Potrebno je neko vreme da svetlost pređe svoj put.

Virtuelno putovanje kroz vreme

Dakle, šta možemo da opazimo u Univerzumu sa mesta na kome smo? Možemo da vidimo svaki objekat čija je svetlost imala dovoljno vremena da stigne do nas, pošto se svetlost ne prostire trenutno. Što je objekat udaljeniji potrebno je više vremena da svetlost koju emituje stigne do nas. Kada vidimo njegovu svetlost vidimo objekat kako je izgledao pre mnogo vremena. Što dalje gledamo u prostor, možemo da pratimo što ranije šta se dešavalo u prošlosti!


Krećite se po slikama nebeskih objekata da biste videli koliko daleko u prošlost nas može odvesti svaka slika. U trenutku kada gledamo Mesec, mi vidimo kako je izgledao pre 1.3 sekundi, dok kada gledamo centar naše Galaksije vidimo kako je izgledala pre 30000 godina.

Pored toga što nam omogućava da pratimo šta se dešavalo u prošlosti, svetlost nam može reći još mnogo više o Univerzumu. Jedan od najvažnijih aspekata svetlosti je da ona može da služi kao astronomski reper. Koristeći vezu između toga koliko je sjajna zvezda, gledano sa zemlje, i njenog pravog sjaja koji se naziva luminoznost, naučnici mogu da odrede udaljenost zvezde.